Geolog Našicecementa otkrio ostatke delfina iz Panonskog mora

decoration decoration decoration

22.10.2019. - Jeste li se ikada zapitali što kriju planine koje nas okružuju, kako su nastajale i kojim su sve vremenima svjedočile? Vjerojatno ne, osim ako niste veliki zaljubljenik u prirodu ili možda geolog. A kriju puno i mogu nam poslužiti za istraživanje života milijunima godina unatrag.

Geolozi su često zaslužni za nove nalaze koji uvijek iznova iznenade nekom novom pričom. Zanimljiva priča s našeg područja je i otkriće našeg kolege, geologa Našicecementa d.d. Željka Borteka, a riječ je o ostacima delfina koji je ovdje živio u vrijeme dok je naše planine i ravnice prekrivalo Panonsko more. No, krenimo redom.

Važna nalazišta na kopovima Našicecementa
 
U Zagrebu se od 10. do 12. listopada ove godine održavao 6. Hrvatski geološki kongres na kojem su predstavljena brojna istraživanja te održana predavanja iz geologije i hidrogeologije.
 
Tako je prof.dr.sc. Marijan Kovačić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu opisao razvoj Panonskog bazena na prostoru Republike Hrvatske  od njegovog postanka prije otprilike 20-ak milijuna godina do danas. Rezultati koji su prikazani velikim su dijelom rezultat istraživanja koje se na kopovima Našicecementa, Bukova glava i Vranović, provodilo posljednjih 20-ak godina.
 
Zašto baš ovdje? Iz jednostavnog razloga. Ovo područje krije najbolje otkriveni slijed naslaga miocenske starosti na čitavom prostoru Republike Hrvatske. Također je istaknuto da su laporovito-vapnenačke naslage s proslojcima vulkanskog pepela s Bukove glave taložene u morskom okolišu prije otprilike 14-12 milijuna godina, tijekom geoloških razdoblja badena i sarmata, dok su laporovito-pješčane naslage s Vranovića taložene u vremenskom periodu od prije 12 milijuna godina do oko 6 milijuna godina u boćatom jezeru pod imenom Panonsko jezero. No, istraživanja tu nisu stala, nastavilo se i dalje, a dr.sc. Frane Marković održao je predavanje na temu istraživanja tufa – piroklastične stijene, odnosno vezanog vulkanskog pepela.
 
A kako smo došli do delfina?
 
Provodeći terenska istraživanja na kopovima Našicecementa naišlo se na ostatke delfina razbacanih u nekoliko blokova sarmatskog sedimenta.

 Ostaci dupina - crveno označeno su kosti pronađene na kopovima Našicecementa

Većina ostataka delfina pripadaju jednoj odrasloj jedinki, no tri dodatna kralješka upućuju na postojanje mlađe jedinke, dok veći zub, koji je djelomično sačuvan, ukazuje i na postojanje treće životinje. Sudeći po anatomiji i veličini skeletnih ostataka sva tri primjerka pripadaju vrsti Kentridontinae, a riječ je o maloj do srednjoj veličini delfina uglavnom poznatih u Europi i Sjevernoj Americi. Ovaj nalaz ostataka delfina iznimno je važan zbog svoje očuvanosti, ali i razloga što je pronađen na originalnoj lokaciji.
 
Koliko je ovo važno za našu tvrtku, ali i grad? Ponosni smo što su tako povijesno važni nalazi locirani upravo na našim kopovima i što imamo priliku pridonijeti otkrivanju života na ovim prostorima milijunima godina unatrag. Ponosni smo i na ljude i stručnjake, naše kolege s kojima radimo, što su uočili tako važne nalaze i na taj način pridonijeli svjetskoj geološkoj baštini.
 
Osim toga, brojni stručnjaci, profesori, geolozi pronose glas o našoj tvrtki i gradu diljem svijeta, pa nije neobično da se ime Našicecementa ili Nexe Grupe spominje na svjetskim kongresima kao važan partner u brojnim istraživanjima.

decoration decoration